Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Reč struke
  • 23.01.2025. 10:30

Rokovi setve kukuruza su pomereni, ali uzmite u obzir nekoliko faktora

Uskoro će rana prolećna setva, a pre nje i prihrana ozimih useva. Valjalo bi slušati reč struke te doskočiti mogućim problemima na vreme.

Rokovi setve kukuruza su pomereni, ali uzmite u obzir nekoliko faktora
Foto: AK grafika
  • 11.635
  • 597
  • 0

Ovosezonski snežni pokrivač otopio se u većini područja, a rast temperatura najavljuje da će i poljoprivrednici uskoro na njive. Toplotni uslovi odgovaraju ozimim usevima. Pšenica, ječam i uljana repica su trenutno u fazi mirovanja, ali valjalo bi ih obići i do prve prihrane u rano proleće, utvrditi eventualno brojnost glodara, te po potrebi reagovati.

Klimatske promene koje su zahvatile i naše područje, uticale su na pomeranje optimalnih rokova za prolećnu setvu, u kojoj kukuruz zauzima značajne površine. 

Ranija setva kukuruza 

Vremenske uslove, tip zemljišta, izbor hibrida, svrhu proizvodnje (silaža, zrno, energetski materijal...), sve to treba uzeti u obzir pre nego što se zrno spusti u zemlju, kaže profesor dr Hamdija Čivić sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Ipak, prema njegovim rečima, možemo govoriti o pomeranju optimalnih rokova za kukuruza. U područjima umereno-kontinentalne klime, optimalni rokovi su bili od sredine aprila do početka maja. 

"Sada, s obzirom na to da imamo povećanje prosečnih temperatura, ti rokovi bi se mogli pomeriti i u prve dekade aprila, a u toplijim klimatskim područjima, mogli ići i ranije. U onim hladnijim, kontinentalnim, odnosno planinskim, rokove treba pomerati u maj mesec", kaže profesor Čivić. 

Priprema zemljišta za setvu (Foto: Julijana Kuzmić)

Ipak, dodaje, da treba biti oprezan i u najmanju ruku voditi se dugoročnim prognozama kada je u pitanju kukuruz, posebno u njegovim ključnim fazama. 

"Prva je faza klijanja i nicanja, ako smo prerano posejali kukuruz, u hladno i vlažno zemljište nećemo imati optimalno klijanje i nicanje, a onda se to naravno sve reflektuje na kasniji prinos i kvalitet", napominje profesor, istakavši kako u umereno kontinentalnim vremenskim uslovima, u drugoj fazi, cvetanja i oplodnje, obično imamo velike suše, nedostatak vlage, što utiče na smanjenu oplodnju, a onda opet i na prinos. 

Svaka nit svile na klipu je u stvari buduće zrno

Dugoročna prognoza je dostupna zahvaljujući tehnološkom napredovanju u praćenju klimatskih parametara, pa u skladu s tim treba tempirati i optimalne rokove setve, kako bismo ušli u faze sa što manjim rizicima, a to znači da imamo dovoljno vode, vlage. Poljoprivrednici, kaže Čivić, moraju razmišljati i o sistemima za navodnjavanje kukuruza, ali i ostalih kultura, kako bi u uslovima suše mogli da intevenišu.

"Kod kukuruza u fazi cvetanja dolazi prvo do formiranja metlica, metličenja, u kojima se nalazi polen, koji oprašuje ženske cvetove, a to je svila na klipu. Svaka nit svile na klipu je u stvari buduće zrno i ako ne dođe do oprašivanja i oplodnje, a za to su ključni uslovi temperatura i optimalna vlaga, onda neće biti u potpunosti razvijen klip, odnosno neće biti popunjen zrnima", pojašnjava univerzitetski profesor.  

Suša uzima svoj danak (Martina Pavlović)

Pored ove, sve neophodnije mere navodnjavanja, treba voditi računa i o izboru adekvatnih hibrida, pogotovo odgovarajuće FAO grupe zrenja, prilagođene određenim klimatima i dužini vegetacije. Danas na svu sreću postoje semenske kuće, koje sve više rade na proizvodnji hibrida otpornih na sušu, na stres, pogotovo u kritičnim fenofazama, i tome, prema rečima našeg sagovorika, treba pridavati sve više pažnje i obaviti adekvatan izbor. 

Kako odabrati seme kukuruza za setvu?

"Pre masovne preporuke za upotrebu određenih hibrida za određena područja, trebalo bi imati određene testne poligone ili oglede, na kojima bismo proverili koji su to najbolji ili koji su za određena područja najbolji, pa da se preporučuju za masovnu upotrebu", sugeriše Čivić.  

Naravno, tu su i hibridi koji imaju manju transpiraciju, a to znači manje odavanje vode, vlage, jer je kukuruz jedna od biljaka koja najviše treba, a samim time i najviše troši, vode, "pa u tom smislu treba gledati kako što racionalnije, u ovim klimatskim promenama kada su suše stvarno sve češće, i tom problem doskočiti, a to je i upotreba hibrida sa manjom transpiracijom."

Takođe, za uspešnu proizvodnju neophodna je efikasnija upotreba hraniva, đubriva, adekvatnija obrada zemljišta kako bi se što više čuvala vlaga, u tom smislu vrlo važna mera je unos organske materije u zemljište, jer ona je najbolji apsorbent ili čuvar vlage.

"Humus i organska materija u zemljištu deluje poput sunđera", kaže profesor. 

Prihrana ozimih useva

Ipak, pre prolećne setve, treba se pobrinuti za useve iz jesenje setve. To se pre svega odnosi na đubrenje, odnosno prvu prihranu, koja zavisi od stanja hraniva u zemljištu. Njoj bi svakako trebalo da prethodi agrohemijska analiza koja će, pre svega, pokazati sadržaj azota, fosfora i kalijuma, zatim pH vrednost, sadržaj organske materije, te karbonata ako se radi o karbonatnim zemljištima. 

"Takođe, treba znati zahteve biljaka za određenim hranivima. Pšenica, ječam, uljana repica, ili kukuruz o kojem smo govorili, sve te biljke imaju različite potrebe i zahteve za azotom, fosforom i kalijumom, ali i drugim hranivima. Ova tri su ključna jer ih najviše trebaju", ističe Čivić. 

Napominje da je tokom jesenje osnovne obrade zemljišta bilo potrebno uneti fosfor i kalijum, pod brazdu, zato što su to elementi koji se slabije kreću u zemljištu i ako se kasnije unesu u površinski sloj zemljišta, vrlo teško će se pomerati sa vodom da dođu u zonu korena. Zbog toga se oni unose pred pred oranje, u dublji sloj, gde će biti buduća masa korena. 

Kako uzgajati kukuruz u sušnoj godini?

"Količina fosfora i kalijuma koje će se uneti, zavisi od stanja njihovih rezervi u zemljištu i zahteva biljaka u toku vegetacije. Azot se tada uglavnom ne daje ili se daje u maloj količini, a najveći deo N se ostavlja u prihranu, jer je on pokretljiviji element, pogotovo njegova nitratna forma, koja je podložna čak i ispiranju iz zemljišta i gubljenju. A i ova druga amonijačna forma, ako se ostavi na površini zemljišta podložna je isparavanju u atmosferu tzv. volatizaciji"

Prema tome, dodaje, azot je daleko podložniji gubicima i iz tog razloga se ne daje u jesen, nego tokom vegetacije, najmanje u dva navrata. 

"Kada je pšenica u pitanju, neke prosečne potrebe za azotom su 120 do 140 kg čistog azota po ha, ali sve zavisi od stanja u zemljištu, i naravno ako ste dali jedna mali deo kroz osnovno đubrenje NPK-om, preostali deo dajete u prihrani. Nakon zime, pre samog kretanja vegetacije, treba obaviti prvu prihranu azotom, sa jednom polovinom od preostale količine, a drugu bi dali u kasnijim fazama, to je period vlatanja i na takav način bi dali ukupnu dozu azota kod pšenice", pojašnjava.

Važno je da se prihrana aplicira u rano proleće, jer se pšenica tokom zime, u fazi mirovanja, iscrpela, izgladnela. 

"Ako govorimo o tačnim količinama koliko treba nekoj kulturi to ne možemo vizuelno oceniti, postoje literalni podaci na osnovu brojnih istraživanja, kako za pojedine vrste, tako i za pojedine sorte u okviru jedne vrste. I kod pšenice postoje razlike od sorte do sorte, to se sve dokazuje kroz određena ispitivaja, istraživanja i oglede. Pšenica u proseku, govoreći uopšteno za većinu sorti, treba tu neku dozu 120 do 150 kg/ha", zaključuje Čivić. 

Naslovna fotografija: Shutterstock/fotokostic/Facebook/Hamdija Čivić


Tagovi

Optimalni rokovi Hamdija Čivić Setva kukuruza Prihrana ozimih useva Prolećna setva


Autorka

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.