Možda se čini prerano za bilo kakav uzgoj na otvorenom u zimskom periodu, no ima biljaka kojima hladno vrijeme i minusi ne smetaju.
Zima traje još mesec i po dana što znači da možemo da očekujemo još minusa, mraza i snega. Setva povrća na otvorenom u februaru zvuči kao pravi izazov, ali treba napomenuti da se u kontinentalnim delovima odnosi na kraj ovoga meseca i za biljke koje su tolerantne na niske temperature. U južnijim krajevima može da se seje i dve nedelje ranije.
Da biste ubrzali nicanje i rast te ih zaštitili od jačeg mraza i minusa, prekrijte ih agrotekstilom.
Rana setva boba je poželjna kako bi se izbegao napad crne bobove vaši (Aphis fabae) koja može da zahvati čitavu biljku te napraviti potpunu štetu. Sejte ga krajem februara, a u južnijim krajevima i dve nedelje ranije. Najbolje raste na srednje teškim i dobro propusnim zemljištima sa pH sedam do osam. Može da podnese temperaturu do minus šest stepeni Celzijusa. Voli osunčano zemljište, ali uspeva i u laganoj poluseni. Ne podnosi sušu.
Dobre komšije su mu karfiol, krastavci, kupus, celer, kukuruz i šargarepa, a ne slaže se sa crnim i belim lukom koji inhibiraju njegov rast, kao ni sa drugim mahunarkama.
Još jedna mahunarka kojoj odgovara ranija setva ali ipak nije tako otporna kao bob. Grašak niče već kod temperature četiri do šest stepeni Celzijusa, a idealna za nicanje je 15-16 °C. Mlade biljke podnose temperature i do minus šest stepeni.
Za rast treba sunčanu poziciju i ne uspeva u hladu. Zato, kraj februara, ako vreme to dozvoli, biće idealan za setvu ovog povrća kojeg možete da uzgajate sukcesivno, da posejate po jedan red svake dve nedelje.
Ova povrtarska kultura je skromnih zahteva za toplinom i otporna je na mrazeve. Rukola može da se seje od februara, a najbolje je u više navrata kako biste je imali tokom cele sezone.
Najbolje uspeva na lakim, peskovitim i srednje teškim zemljištima čija je obrada slična kao i za drugo lisnato povrće. Zato što ima vrlo sitno seme, dve nedelje pre setve pripremite zemljište koje treba da bude mrvičaste strukture.
Ne zovu ga uzalud i feld salata, poljska salata jer, matovilac je takođe vrlo otporna biljka, a može da podnese temperaturu do -15 °C. Za klijanje mu treba tek nešto iznad nula stepeni, rast pet, optimalno 10 stepeni Celzijusa. Nema velike zahteve prema zemljištu. Najbolje uspeva na osunčanim mestima ili u blagoj seni.
Kao i kod rukole, i njemu treba zemljište mrvičaste strukture pa ga pripremite pre same setve.
Crni luk je dosta otporan na niske temperature, klije i niče već na dva do tri stepena Celzijusa, a može da izdrži na temperaturi do minus pet stepeni Celzijusa. Kod njegove sadnje je najvažnije da se ne smeje uzgajati na istoj površini gde su uzgajane biljke iz iste, porodice Alliaceae, do pet godina zbog brojnih zajedničkih bolesti i štetočina.
Dobre pretkulture za prolećnu sadnju su krompir i pasulj.
Otporniji je od crnog luka na zimu i mraz, jer ima čvršće ovojne ljuske. Beli luk niče na temperaturi od tri do pet stepeni Celzijusa, a razvijena biljka je otporna na niske temperature čak i do -30°C.
Kao komšija u bašti ne odgovara mahunarkama jer pod njegovim uticajem formiraju manje cvetova pa ga sadite dalje od gore spomenutih boba i graška.
Kakav je vaš plan, hoćete sejati ili saditi neku od navedenih vrsta? Pišite nam u komentaru ispod teksta.
Tagovi
Autorka