Liofilizovano voće u medu "Naše košnice" osvaja kupce na društvenim mrežama

Od bagremovog, suncokretovog, livadskog i meda od uljane repice porodica Vukoslavčević iz Bačke Topole u svojoj proizvodnji "Naša košnica" stigla je do različitih voćnih vrsta meda. Kako kažu, voćni med otkrili su spontano i slučajno, te oduševljeni ukusom, odlučili su da ga predstave i svojim konzumentima.

"Voćne mešavine otkrili smo sasvim slučajno, odlučili da ih probamo, oduševili se, a onda odlučili da njima oduševimo i sve druge koji ih probaju. Kako i sami u familiji imamo mnogo dece, znamo koliko je ponekad teško navići ih na prirodne i zdrave proizvode. Iz tog razloga smatrali smo da su naši voćni medići pravi način da naviknete decu na zdravu ishranu i jačanje imuniteta, ali i da u tome pomognete onim malo starijim koji nemaju tu naviku", navode iz porodice Vukoslavčević.

Slučajni roj pored kuće

Kao i u proizvodnju voćnih medova, i u pčelarstvo je cela porodica ušla neplanirano i na nesvakidašnji način. Najstariji pčelar ove porodice Rajko Vukoslavčević bavio se stolarijom, te je po porudžbini pravio košnice za prijatelja pčelara. U vreme dok su košnice još uvek bile u izradi na drvo pored njihove kuće uhvatio se roj.

Pčelarski radovi krajem maja i u junu

"Rajko je pozvao prijatelja koji mu je objasnio kako da pčele smesti u košnicu. Neverovatno, ali u Rajku se i pored mnogobrojnih uboda prilikom skidanja roja probudila želja da o pčelama nauči više. Tako je počela priča koju danas zovemo 'Naša košnica'."

Svoju ljubav prema pčelama preneo je na svoju suprugu Branku koja je tokom godina njegova desna ruka. Kako su godine prolazile povećavao se broj košnica, a samim tim i obim posla pa su se priči pridružila i deca Sandra i Srđan, kao i snaja Jelena.

Od 1995. godine i prvog roja do danas gazdinstvo se širilo, pa tako trenutno ima 100 pčelinjih društava i 90 mladih rojeva. Kako proizvodnja u velikoj meri zavisi od vremenskih uslova, prinosi meda se iz godine u godinu razlikuju. U boljim godinama prinos u njihovom pčelinjaku iznosio je između četiri i pet tona, dok je u slabijim godinama bio od dve do tri tone.

U njihovoj ponudi voćnih medova nalaze se med sa jagodama, borovnicama, malinama, višnjama, kao i sa limunom.

"Sam proces nastajanja meda je dugotrajan i složen, ali kada dođemo do faze mešanja voća sa medom - to je još samo jedan proces koji nas deli od finalnog proizvoda", kažu u ovoj vrednoj porodici.

U medu voće zadržava svoj miris, ukus i hranljiva svojstva

Voće koje koriste u mešanju sa medom je liofilizovano, što znači da plodovi zadržavaju svoj hemijski sastav, a kontaminacija proizvoda biva izbegnuta jer, kako kažu naši sagovornici, većina mikroorganizama, pre svega bakterije i plesni, ne opstaju nakon ovog procesa.

Evo kako nastaju lekoviti proizvodi na bazi meda, šipurka i crne zove

"Takođe, hranljiva svojstva, prirodan miris, aroma, ukus i izgled ostaju očuvani, pa imamo proizvod visoke prehrambene vrednosti.  Osim toga, ovako sušeno voće ima duži rok trajanja i sa oznakom je organskog porekla."

Tegle zdavlja i na društvenim mrežama

Kažu, višestruke su prednosti voćnog meda. Pozitivan uticaj meda na zdravlje, u kombinaciji sa voćem se dodatno povećava.

"Pored savršenog ukusa, jagode su odličan izvor folne kiseline, vitamina C i antioksidanasa, a u kombinaciji sa našim medom daju posebnu notu zdravlja. Trudimo se da kupce na društvenim mrežama informišemo o prednostima svakog meda posebno", ističu Vukoslavčevići.

Osim na društvenim mrežama na internetu, njihovi proizvodi u početku su se prodavali na kućnom pragu, a zatim i na sajmu u Bačkoj Topoli. Plasman, zaključuju, najbolje funkcioniše putem instagrama.

Kako prodati poljoprivredne proizvode putem interneta i zašto je komunikacija najvažnija?

"Najviše smo zadovoljni našom instagram stranicom, gde gotovo svakodnevno objavljujemo slike, zanimljivosti, ali i ankete na kojima imamo posebnu interakciju sa kupcima. Uvek nailazimo na pozitivne reakcije i utiske. Nešto što se najviše traži definitivno su tegla vitamina koja sadrži 12 sastojaka od kojih su orašasti plodovi i suvo voće pomešani sa našim medom, kao i voćne medove."

Kupci neretko traže i savet oko kupovine meda u zavisnosti od toga da li im treba zbog poboljšanja imuniteta ili nekog drugog razloga.

"Tako, na primer, med od uljane repice uvek preporučujemo kod problema sa disajnim organima, med sa polenom i propolisom za jačanje imunog sistema, med sa bundevinim semenom kod problema sa prostatom", navodi ova porodica iz Bačke Topole.

Za vreme korone...?

Iako su mnogi pčelari imali problema sa obilaženjem košnica u vreme vanrednog stanja, ova porodica uspela je da obavi sve neophodno.

Pčelari u velikim problemima: Zbog korone ne mogu hraniti svoje pčele

"Virus korona nije imao mnogo uticaja na samu proizvodnju, jer su pčelari imali posebne dozvole za kretanje pomoću kojih smo uspevali da odradimo sve potrebne poslove oko naših pčela na paši."